Ruska naftna kompanija Lukoil odlučila je agresivnije nastupiti na tržištu Poljske, koristeći financijske probleme tamošnjih malih, privatnih benzinskih stanica kako bi ih preuzela i tako ojačala svoju maloprodajnu mrežu. Lukoil je još početkom ove godine od američkog konkurenta ConocoPhilipsa preuzeo mrežu benzinskih stanica Jet na području središnje i istočne Europe, od čega samo u Poljskoj njihova 83 maloprodajna objekta.

Nakon toga je kupio i 4 benzinske stanice od British Petroleuma, čime su zauzeli šesto mjesto na tržištu prodaje naftnih derivata, iza Orlena, Lotosa, British Petroleuma, Shella i Statoila. No, tu njihovi planovi ne prestaju već žele postati glavni igrač na poljskom tržištu i to u kraćem razdoblju.

Zamjenik glavnog direktora Lukoil Polska, Wladimir Zander, tada je izjavio da će nastaviti jačati svoj položaj kako bi do 2008. godine povećali broj objekata na stotinu, a u narednih nekoliko godina na 300, s time da bi do njih 200 došli akvizicijama.

Trenutno imaju u planu preuzimanje privatnih nezavisnih benzinskih stanica, što su do sada realizirali preuzimanjem 30-tak takvih objekata u Poljskoj. Pregovori o preuzimanju bili su dosta jednostavni za rusku stranu jer je većina tih benzinskih stanica u financijskim problemima pa su mnogi mali vlasnici jednostavno prilazili Lukoilu i direktno prodavali svoj biznis, prenosi list Puls Biznesu.

Petrol i Lukoil žele nastupati zajedno i postati vodeće naftno društvo u regiji, kaže Marko Kryžanowski, predsjednik Uprave Petrola koji je krajem kolovoza s ruskim Lukoilom sklopio ugovor o osnivanju zajedničkog poduzeća za prodaju goriva u Albaniji, Austriji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Grčkoj, Italiji, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji.
Sjedište Petrol Lukoila d.o.o. bit će u Ljubljani, a zajedničko će društvo već odmah nakon osnivanja upravljati najvećom mrežom benzinskih servisa na Balkanu te tako potpuno promijeniti sliku naftnog biznisa regije.
Petrol i Lukoil bit će prisutni samo posredstvom zajedničkog poduzeća. U novom će društvu biti udruženi kćerinska maloprodaja Petrola koji posluje po Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji te Lukoilova društva Lukoil- Beopetrol i Lukoil-Makedonija sa 181 benzinskom crpkom.

S predsjednikom Uprave Petrola Markom Kryžanowskim za Banku smo razgovarali o potezu koji će presudno obilježiti trgovinu gorivom u regiji.

• Prošlogodišnji je prihod vaše Grupe iznosio oko 1,8 milijardi eura. Pogledamo li očekivani prihod Lukoil Petrola, to ukazuje na vrlo ambiciozne ciljeve rasta. Kakve koristi još očekujete od zajedničkog poduzeća?

Imamo stabilno poduzeće, od njegova natprosječnog rasta društvo može očekivati određeni porast novčanih tokova i stabilan rast investicija, od čega, na kraju krajeva, ovisi i naša vrijednost na burzovnom parketu.

• Planirano širenje na tržište regije podrazumijeva da ćete morati uvažiti specifičnosti pojedinih tržišta. Možete li procijeniti kako će se pojava novog vodećeg igrača odraziti, naprimjer, na hrvatskom i drugim tržištima?
  

Hrvatsko je tržište prilično zrelo, stoga je i konkurencija prilično snažna. Moramo, naravno, uzeti u obzir da su na tržištu već dva velika igrača, Ina i MOL, te da Ina u Hrvatskoj igra sličnu ulogu kao Petrol u Sloveniji. Slično je i na brojnim drugim nacionalnim tržištima, na kojima u pravilu vlada barem jedno veće domaće društvo. Drukčiji je položaj, naprimjer, u Bosni i Hercegovini, Srbiji s Kosovom, Makedoniji, Crnoj Gori i Albaniji gdje nema izrazito vodećih igrača i gdje će se zahvaljujući uhodanim djelatnostima Petrola i Lukoila naša zajednička konkurentska prednost izuzetno povećati.

• Koje su ključne prednosti pred globalnom konkurencijom u regiji?

Najveću vidim u dopunjavanju obaju društava, ukratko u tome što je Petrol odličan specijalist u maloprodaji, dok je Lukoil među najvećim proizvođačima naftnih derivata.

• Najavili ste da ćete širiti tržište i preuzimanjem društava i benzinskih servisa. Možete li nam reći nešto više o tome?

Za to je još malo prerano. No, mogu reći da su mete za preuzimanje već izabrane.

• Trebat će vam prilično kapitala. Samo će Petrol do 2010. godine uložiti oko 350 milijuna eura. Jeste li financijski dovoljno jaki?

Bez ikakvih teškoća već danas možemo investirati oko 200 milijuna eura bez da mijenjamo našu strukturu kapitala. Naravno, zajedno sa zaduživanjem po visokoj bonitetnoj ocjeni, koju uživamo.

• Koliko će se povećati tržišni udjeli Petrola u usporedbi sa sadašnjima?

Može ih se ocjenjivati po broju benzinskih servisa i po prodaji, no na nekim ih je tržištima primjerenije ocjenjivati samo po prodaji. Odnos na slovenskom tržištu je približno jednak, no na tržištu Bosne i Hercegovine, naprimjer, naš je tržini udio u benzinskim servisima tek 3,4 %, dok je udio prodaje viši od 10 posto. No, bez obzira na sadašnje udjele, naš i cilj zajedničkog poduzeća je postati prvi u regiji i ujedno se uvrstiti najmanje među prva tri na nacionalnim tržištima, a na nekim tržištima i na prvo ili drugo mjesto.

Ruska naftna kompanija Lukoil stiže na tržište zapadne Europe kupnjom 156 benzinskih crpki u Belgiji od američke kompanije ConocoPhillips, a time će Lukoil u svojim rukama držati 10 posto belgijskog tržišta naftnim derivatima postati prepoznatljiv brend diljem Europske unije. U dogovoru s upravom ConocoPhillipsa, inače Lukoilova strateškog partnera, u zasad neodređenom razdoblju ruska tvrtka će preuzeti sveukupno 383 benzinske postaje u još pet europskih država: Finskoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj. Sve crpke promijenit će vizualni identitet Lukoila, a ta će kupnja ruskoj kompaniji omogućiti povećanje prodaje rafiniranih naftnih proizvoda za gotovo petinu ili 1,4 milijuna tona godišnje. Lukoil već posjeduje 5400 benzinskih crpki u 12 zemalja, a u skladu s planom širenja svojeg poslovanja u okviru kojeg planira uložiti 100 milijardi dolara do 2016. kako bi postala jedna od vodećih deset kompanija u svijetu Lukoil razmatra kupnju najveće rafinerije nafte u Češkoj. Inače, Lukoil već godinama povećava svoju nazočnost na europskom tržištu, i to radi potpuno drukčije od Gazproma čiji projekti i/li odluke uprave često dolaze na naslovne stranice medija, a sam plinski gigant sve češće ruši svoj ugled za čije mu "ušminkavanje" uopće ne pomažu afere s isporukama zemnog plina Europskoj uniji, koje protekle dvije zime obavezno budu obustavljene. Primjerice, ovogodišnja kriza s Bjelorusijom i prošlogodišnja s Ukrajinom što je navelo brojne političare iz bivših komunističkih zemalja na pokazivanje nepovjerenja prema Moskvi.

S druge strane ruski naftni div Lukoil najavio je ulaganje oko 100 milijardi američkih dolara u razvoj kompanije do 2016. što je najviše od svih naftnih kompanija u Rusiji. Oko 35 milijardi dolara od tog iznosa izdvojit će se za preradu nafte i prodaju, a prema programu investicija, koji je objasnio Leonid Fedun, potpredsjednik kompanije, tvrtka planira udvostručiti proizvodnju postojećih naftnih polja u sljedećih deset godina. Inače, u 2005. Lukoil je proizveo 90,2 milijuna tona nafte, a namjerava dostignuti proizvodnju od 180 milijuna tona do 2016. ne računajući nove akvizicije. Za usporedbu, ExxonMobil je protekle godine proizveo 126 milijuna tona nafte, a BP je objavio rezultat od 130 milijuna tona. Dugoročni program investicija Lukoila ujedno je i najambiciozniji od svih ruskih naftnih kompanija. Apetit glavnog konkurenta Rosnjefta je mnogo umjereniji i u godišnju u proizvodnju planira uložiti tri milijarde dolara u sljedećih 10 godina, što iznosi 30 milijardi do 2016. Predsjednik Rosnjefta najavio je da će u preradu nafte u sljedećih pet-šest godina investirati 2,7 milijardi dolara. Međutim, čak i ako Rosnjeft uloži jednak iznos i pet godina nakon prvog vala investicija, ukupne investicije će biti triput niže od najavljenih investicija Lukoila. Lukoil je također najavio da će uvećati svoje kapacitete u Europi za 300.000 barela rafinirane nafte dnevno. Inače, Lukoil proizvodi svakodnevno 1,8 milijuna barela nafte i ima četiri rafinerije u Rusiji kapaciteta 750.000 barela dnevno. Izvan Rusije ta kompanija ima u vlasništvu rafineriju u Odessi, bugarsku tvornicu Burgas, te Ploiesti u Rumunjskoj ukupnih kapaciteta 200.000 barela dnevno. Što se pak tiče proizvodnje plina, i ona je više nego udvostručena i iznosi 15,8 milijardi prostornih metara, i to prije svega zato što je kompanija počela rabiti plinsko polje Nahadkinskaje.